LUKE: Hvar (43° 10’ N, 16° 24’ E)

Kratki opis

Hvarska luka spada u one rijetke što ih se ljeti može prijeći s jedne strane na drugu, preko mora, po suhome. Preko brodica, dakako. Jer toliko je jahti i jahtica u njoj natisnuto u sezoni da se more i ne vidi. I sve buja od života.

Tradicija uplovljavanja u hvarsku luku starija je od samoga grada Hvara jer su tu, zbog nautičkog položaja luke, zaklon tražili pomorci i ribari još iz doba staroga Pharosa. Hvar ih je kao svjetionik (što samo ime za cijeli otok na grčkome znači) vodio u prirodan zaklon od valova i vjetra. Dobra stara Herakleja. Od samih početaka plovidbe jedrenjaka današnji je Hvar bio u centru svih morskih putova. Očito je i u staro doba sve vrvjelo u hvarskim vodama kao i danas. Jedini je problem što su ribari bili sasjekli gotovo cijeli otok radi izrade baklji. Za jedno ribolovno isplovljavanje potrošili bi po četiri metra kubična borovine.

Inače je Hvar sazdan od samih „naj“. Najsunčaniji je grad u Hrvatskoj s prosjekom od 2726 sati sunca u godini i najsunčanijom 2003. koja je osunčala čak 3053 sata. Grad Hvar ima najblažu klimu na otoku poznatom po izuzetno blagoj mediteranskoj klimi, blagodati sunca u svim hvarskim gradićima i u svako doba godine. I to je jedan od razloga zašto je još 1868. godine osnovano Higijeničko društvo Hvar čime je otpočela turistička era.

Grad Hvar može se podičiti najvećim trgom u Dalmaciji i nema toga koji od njegovih četiri tisuće stanovnika neće njime proći svaki dan. Hvar ima i najstarije kazalište u Europi (iz 1612.), ima i Hvarsku tvrđavu koja ga krunski nadvisuje, ima lavandu koja se od prve tri grančice u Velome Grablju proširila po cijelome otoku i stekla svjetsku slavu, ima svoje vinograde i kraljevsku vodicu, čisti destilat ružmarina koji se dugo koristio kao lijek protiv skorbuta. Osim otočića Gališnika, koji je nekad imao stratešku ulogu, pa je poslije bio lazaret i zatvor, a u novijoj povijesti plesnjak i danas raj za nautičare, te Pokonjeg dola s lanternom, Hvar ima i svoje Paklenjake.

Tko nema Paklenjake, nema ni raja. A Hvar ih ima. Kad ste već doplovili do grada, otisnite se preko puta, na jug, tek nekoliko stotina metara, i zagrlit će vas otočje čiste, nedestilirane ljepote. Najveći je među Paklenim otocima (koji su ime dobili po paklini, vrsti borove smole) Sveti Klement, na kojemu se smjestila i Palmižana, nautička lučica, kupalište i mondeno okupljalište. Ako se volite nudirati, otiđite na otočić Jerolim jer on je naturističko carstvo, a ako jednostavno želite samo biti dobro, e onda otplovite niz smaragdnozeleno plavilo na Dobri otok i nećete se pokajati.

Karakteristike luke

Zemljopisna širina: 43° 10’ N
Zemljopisna dužina: 16° 24’ E
Dužina pristaništa: 235 m (u planu dodatnih 528,2 m)
Površina pristaništa: 1 410 m2 (1 757 m2)
Površina akvatorija: 1 410 m2 (1 757 m2)

Sve za kapetana

Hvar je stvoren po mjeri gosta, dakle, nema čega nema: dućani i restorani, hoteli, liječnici, pošta i bankomati – jedino do veterinara treba otići u Stari Grad, udaljen jedva 10 kilometara. U gradu Hvaru je i crpka za brodsko gorivo.

Autobusnim vezama Hvar je spojen sa svim mjestima na otoku, a katamaranima sa Splitom, Vela Lukom na Korčuli, Ublima na Lastovu, s Visom i Milnom na Braču. Brojne brodice-taksiji plove do obližnjih Paklenjaka ili, dakako, po želji i u neke druge uvale.

Sve za brod

Moguće je lako riješiti svaki kvar ili potrebu za brod, doći do majstora i nekog dijela.