LUKE: Stari Grad (43° 10’ N, 16° 35’ E)

Kratki opis

Iste godine kada se rodio Aristotel, 384. pr. n. e., na početku 99. antičke olimpijade, rođen je i Stari Grad na zapadnome dijelu otoka Hvara. Tada su Grci s egejskoga otoka Parosa prošli puntu polutoka Kabal, ušli u duboki Starogradski zaljev i doplovili do samoga njegova kraja, gdje su otkrili plodnu dolinu i – kao pametni – odlučili na tom mjestu podići grad. Danas je Starogradsko polje na popisu Unescove svjetske baštine kao najbolje sačuvana grčka parcelizacija zemljišta na Mediteranu, a oko 3000 današnjih Starograđana, može se tako reći, i danas uživa u vinogradima i maslinjacima koje su zasadili njihovi antički preci.

Da krv nije voda, dokazali su 2003. članovi ekspedicije koji su na čuvenoj „Besi“, pod vodstvom dr. Branka Kirigina, poslije samo 2387 godina, otišli u posjet rodbini na Paros. Opet su iz Grčke donijeli sadnice maslina, vinovu lozu i, dakako, mnogo lijepih uspomena.

Stari Grad, među mještanima zvan Paiz, osim što na svakom koraku vrvi povijesnim vrijednostima sa svojih preko stotinu lokaliteta, u prvom je redu grad koji nadahnjuje pa nije stoga čudo da vrvi i umjetnicima i onima koji u ozračju umjetnosti vole živjeti. Nije riječ samo o najpoznatijem Starograjaninu Petru Hektoroviću, kojemu ni ribari nemaju što prigovoriti, niti o njegovu utvrđenu dvorcu Tvrdalj u koji zaviri svaki posjetitelj, nego jednostavno sam grad tako miriše.

I ako današnji turisti dolaze po svoj komadić ugođaja, zavijena još u sunce, more i cvrčanje cvrčaka, kako vole naglasiti vlasnici apartmana, prvi su turisti došli s velikim nadama. Mitski Argonauti su, po riječima grčkog filozofa i pjesnika Apolonija,početkom drugog tisućljeća prije Krista, preplovili i taj dio Jadrana u potrazi za zlatnim runom. Nada je san budnih, potvrdio je još i Aristotel. To su uglavnom teme za razmišljanje dok u Paizu gledate kako se more ljeska između brodica, grickajući starogruojske paprenjoke. Cijeli je otok Hvar, koji je ime dobio upravo po svom najstarijem naselju Starome Gradu, Pharosu, sa svojih 68 kilometara (i samo 10,5 širine) drugi po dužini na Jadranu. Odmah iza Cresa. Po razvedenosti obale dolazi odmah iza Dugog otoka. A da se Bračani ne bi sami hvalili kako je od njihova kamena izgrađena washingtonska Bijela kuća, i Hvarani svoj kamen za trku imaju: zapisano je kako je izvezen hvarski bijeli vapnenac za gradnju zgrade Parlamenta u Berlinu.

Sam Starogradski zaljev, sa svojim uvalama i valicama, nautičaru nudi sve što mu treba, a najglasnije mu preporučamo uvalu Tihu, između ostaloga i zato što je sidrenje i ribarenje na južnoj strani Zaljeva zabranjeno zbog alge caulerpe taxifolije koja se širi upravo prenošenjem sidara i mreža. Ni ta alga nije znala gdje će nego se 1994. prvi put
uselila u Jadransko more upravo tu. To joj baš i nije trebalo.

Karakteristike luke

Zemljopisna širina: 43° 10’ N
Zemljopisna dužina: 16° 35’ E
Dužina pristaništa: 486 m
Površina pristaništa: 10 560 m2
Površina akvatorija: 106 800 m2

Sve za kapetana

Stari Grad je, kako i samo ime kaže, grad pa je opskrbljen svime što treba i nautičaru: od dućana i tržnice do zdravstvene stanice i veterinara, pošte i bankomata.

Trajektom je povezan sa Splitom, Korčulom, Dubrovnikom, Rijekom, Barijem, Pescarom i Anconom, te katamaranom s Jelsom, a autobusima s mjestima na otoku Hvaru.

Sve za brod

Omogućena je opskrba strujom, vodom, naftom, a može se doći i do mehaničara, električara i stručnjaka svake vrste za brodske popravke.